Rusija je saopštila da je spremna evakuisati svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr usljed porasta tenzija između SAD-a i Irana, ističući rizike za nuklearnu sigurnost i mogućnost regionalne eskalacije s obzirom na to da se na toj lokaciji nalaze stotine ruskih radnika.
Rusija je stavila iransku nuklearnu elektranu Bušehr u stanje pripravnosti za evakuaciju, signalizirajući pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije dok Washington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, izjavio je da je Moskva spremna povući svoje osoblje iz objekta ako se sigurnosni uslovi pogoršaju, javila je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao Iran na pregovore ili će se suočiti s mnogo snažnijim naknadnim udarom, dok je Teheran ponovio i svoju spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušer je jedina iranska nuklearna elektrana koja je trenutno u funkciji i u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je prošle godine predsjednik Vladimir Putin. Rusija također gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačev je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilu 1986. godine.
“Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehra)”, rekao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da “osluškujemo situaciju” i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni provesti “mjere evakuacije ako bude potrebno”.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, a istovremeno priprema krizne planove u suočavanju s rastućim američko-iranskim tenzijama.
Rusija podržava pravo Teherana da koristi nuklearnu energiju u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da nastoji razviti nuklearno oružje. Ipak, prisustvo “stotina” ruskih radnika u Bušeru donosi direktnu ljudsku dimenziju svakoj potencijalnoj vojnoj eskalaciji.
Trump je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da “sjedne za pregovarački stol” i odustane od svog nuklearnog oružja, upozoravajući da bi svaki sljedeći američki napad bio “daleko gori” od prethodnih.
Lihačovljevo spominjanje moguće katastrofe černobilskih razmjera naglašava kvalitativnu razliku između napada na postrojenja za obogaćivanje urana i napada na reaktor u pogonu. Černobil iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo za rizik od nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su više puta istakli ranjivost Bušera kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad prošlog juna koji je poštedio Bušer, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na lokaciji, Trumpovo najnovije upozorenje u srijedu i Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve čvršću povezanost između vojne signalizacije i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planirana evakuacija je i sigurnosna mjera i diplomatski signal, kojim se naglašava da bi svaka eskalacija sukoba direktno uticala na ruske građane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno jačaju argument da rizici eskalacije idu daleko izvan bilateralnih odnosa između SAD-a i Irana.
Za Washington, Bušer predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je opisao Lihačov i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Washingtona i Teherana pokazuju da je Bušehr postao središnja tačka u kojoj se danas isprepliću nuklearna sigurnost, prisustvo stranog osoblja i konkurencija velikih sila.
